Tragom monografije „Imotske modre vode“ (Imotski, 2008.god.) koja je prepoznata kao apel Imoćana za očuvanjem voda, krajobraza i biocenoze, autori Luka Kolovrat i Maja Delić Peršen pozvani su predstaviti svjetski rijetke krške fenomene eminentnom skupu 150 svjetskih stručnjaka koji ovih dana, na Plitvičkim jezerima, razgovaraju o recentnim znanstvenim otkrićima, te zaštiti  dinarskoga krškoga nadzemlja i podzemlja o čemu izravno ovisi sveukupni život.

Centar za krš iz Gospića organizirao je visoko-profesionalan skup pod pokroviteljstvom Vlade RH,  na kojemu je Prof dr sc Ognjen Bonacci sa Sveučilišta u Splitu posebno isticao jezera u Imotskom, Lokvičićima i Prološcu kao iznimne svjetske fenomene koji su još uvijek premalo poznati stručnoj javnosti, ali također nedovoljno istraženi, te je do danas dvojbeno o kakvim se pojavama radi t.j. da li su to uopće (prema geološkoj nomenklaturi), jezera, jame ili  doline.
U tome smislu, predstavljeni smo svakome od stručnjaka s kojima smo obavili pojedinačne razgovore, a Prof Bonacci i njegov tim hidrologa, osigurali su, već unutar mjesec dana, da se u Crveno i Modro jezero postave dva sofisticirana elektronska uređaja koji će svakoga sata satelitskim putem slati relevantne podatke o vodi u jezerima u centar na splitskom građevinskom fakultetu. Također, još ove godine   napravit će se geodetske snimke dna u jezerima, i time konačno započeti sustavno istraživanje.

S timom ronilaca i hidrospeleologa, a na njihovu inicijativu, postignut je dogovor da se nastavi istraživanje Crvenoga jezera tamo gdje je ono stalo 1998.god., te smo dobili obećanje da će nova ekspedicija imati na raspolaganju i samohodnu ronilicu koja će konačno istražiti podvodne tajne Gavanovog jezera. U sklopu aktivnosti za zaštitu dinarskog krša predstavljenih kroz popularno-znanstvenu monografiju „Krš bez granica“ u koju je uvršteno i Crveno jezero, tim stručnjaka raznih profila okupljenih oko Prof Ognjena Bonaccija, održat će u Imotskom i drugim općinskim središtima predavanja na kojima će govoriti o manje poznatim aspektima ove znanosti referiranim na nedovoljno istražene krške fenomene, te o njihovom utjecaju na svakodnevni život ljudi ali i obrnuto, o čemu rijetko razmišljamo, ali imamo i premalo saznanja.  

U okviru kongresa, predstavljena je i „osobna iskaznica“ endemske mekouste pastrve „solinke“ koja živi u Jadru, Žrnovnici i našoj Vrljici, te je udruga stručnjaka specijaliziranih za ovaj rijetki endem, najstariju europsku ribu  koja je preživjela nekoliko valova ledenoga doba, razradila široku platformu istraživanja pastrvskih voda, ali i predavanja kako djeci u školama, tako i odrasloj populaciji na kojima je odgovornost da pastrvi osiguraju preživljavanje.

Imotski i Imotska krajina dobili su veliki izložbeni prostor, a marom Imoćana Joška Kolombanija, Damira Lončara i Brace Ćosića koji su donirali izložbeni materijal, jezera i Vrljika su predstavljeni s 30-ak vrhunskih fotografija posterskoga formata koji su uz promidžbene materijale Turističke zajednice Imotski,  plijenili pažnju stručnjaka iz cijeloga svijeta.

Također, načelno je dogovoreno da će se idući ovakav kongres za tri godine održati u Imotskom.

Zahvaljujemo imotskom gradonačelniku Anti Đuzelu koji je prepoznao važnost ovoga kongresa da izađemo iz znanstvene anonimnosti i podupro nas u ovoj prigodi, Franjevačkom samostanu i gvardijanu fra Zoranu Kutleši za ustupljene dijelove imotske narodne nošnje, te konačno, Foto-klubu Imota čije su se fotografija vila našle uz one dokumentarističke, i dale osobitu ljepotu izložbi kakvom se Imotski prvi put predstavio.